Komentar fond menadžera
Tržišta je u ožujku obilježio značajan porast volatilnosti potaknute eskalacijom sukoba na Bliskom istoku, pri čemu su cijene nafte snažno porasle, obnavljajući strahove od inflacije. I dionička i obveznička tržišta bilježe pad, no volatilnost se ni u jednom trenutku nije približila onoj iz prošlog travnja kada je američki predsjednik Trump najavio uvođenje tzv. recipročnih carina, što znači da investitori vjeruju u deeskalaciju sukoba i privremen karakter negativnog utjecaja rata na inflaciju i globalno gospodarstvo.
Svjetska dionička tržišta
U proteklom mjesecu, svjetska dionička tržišta realizirala su neke od najslabijih prinosa unazad godinu dana. Najslabiji prinosi na mjesečnoj razini ostvareni su na dioničkom tržištu Japana dok pozitivnih prinosa među vodećim svjetskim dioničkim indeksima zapravo nije ni bilo. Kada su u pitanju prinosi prema sektorima, rast cijena dionica bilježile su kompanije iz energetskog sektora, potaknute rastom cijena energenata u proteklom razdoblju, pogotovo kada je riječ o naftnim derivatima. Kompanije iz svih ostalih sektora uglavnom su bilježile pad cijena dionica. MSCI All Country World indeks na mjesečnoj je razini oslabio za 7,36%. Najslabiji prinosi ostvareni su na japanskom dioničkom tržištu pa je sukladno tome tamošnji dionički indeks Nikkei 225 na mjesečnoj razini oslabio za 13,23%. Nadalje, vodeći kineski dionički indeks Shanghai Composite na mjesečnoj je razini oslabio za 6,51% dok je lokalni dionički indeks burze u Hong Kongu, Hang Seng, pao za 6,92%. Negativni rezultati u proteklom su mjesecu bilježeni i na europskom dioničkom tržištu. Sukladno tome, vodeći njemački dionički indeks Dax u ožujku je oslabio za 10,30%, francuski dionički indeks CAC 40 pao je za 8,90% dok je talijanski dionički indeks FTSEMIB izgubio 6,14% svoje vrijednosti u odnosu na početak mjeseca. Najmanje negativni prinosi u ožujku, bilježeni su na američkom dioničkom tržištu. Tamošnji vodeći dionički indeksi S&P 500 i Dow Jones na mjesečnoj su razini oslabili za 5,09% odnosno 5,38% što je zapravo znatno manji pad od onoga koji je zatekao ostale svjetske indekse. Svi navedeni prinosi iskazani su u lokalnim valutama. Kada su u pitanju pojedinačni prinosi kompanija, vrijedi istaknuti nekoliko kompanija čije su dionice u ožujku porasle u cijeni. Sukladno tome, dionice Exxon Mobil Corp. te Chevron Corp, koje spadaju u grupu najvećih svjetskih naftnih kompanija u ožujku su porasle za 11,25% odnosno 10,78%. Na YTD razini, dionice navedenih kompanija bilježe prinose od 40,98% odnosno 35,75%. Negativni prinosi bilježeni su po svim ostalim sektorima a izdvojiti ćemo nekoliko kompanija iz različitih sektora. Dionice Meta Platforms Inc, jedne od najvećih kompanija iz tehnološkog sektora u ožujku su oslabile za 11,73% (-13,33% YTD). Dionice jedne od najveće svjetske farmaceutske kompanije, Eli Lilly & Co, na mjesečnoj su razini oslabile za 12,57% (-14,41% YTD). Dionice jednog od svjetskih lidera u proizvodnji potrošačke robe, a riječ je o Procter & Gamble, na mjesečnoj su razini oslabile za 13,61% (+0,79% YTD). Za kraj, cijena dionice jednog od najpoznatijih američkih konglomerata, a riječ je o General Electric, na mjesečnoj je razini pala za 17,09% (-7,88% YTD).
Domaće i regionalna dionička tržišta
Regionalna dionička tržišta u ožujku su zabilježila negativna kretanja, čime je prekinut pozitivan trend s početka godine. Tijekom mjeseca investitori su intenzivno reagirali na konstantne geopolitičke napetosti s Iranom i rastuće troškove energenata, što je rezultiralo značajnom korekcijom cijena i povećanom averzijom prema riziku. Za razliku od prethodnog mjeseca, tržišta se nisu uspjela stabilizirati do kraja razdoblja te su svi regionalni indeksi zaključili ožujak u negativnom teritoriju. Najveće gubitke zabilježila su dionička tržišta u Sloveniji i Hrvatskoj, dok su rumunjsko i srpsko tržište zabilježila manje korekcije.
Hrvatsko dioničko tržište (CROBEX) u ožujku je zabilježilo pad od 5,58%. Kretanje sastavnica indeksa bilo je pod snažnim pritiskom prodaje, uz izraženiji pad vrijednosti tehnološkog i telekomunikacijskog sektora. Najveći negativni doprinos indeksu dale su dionice AD PLASTIK d.d. (-13,45%), čime je neutraliziran rast iz veljače, te SPAN d.d. (-10,66%). Hrvatski Telekom (HT) oslabio je 11,03%, unatoč objavi prijedloga dividende od 1,69 EUR po dionici (prinos 4,2%), što predstavlja rast od 3% YoY i isplatu 92,8% dobiti. Uprava HT-a dodatno je najavila ciljani minimum dividende od 1,00 EUR za 2026. godinu. Končar (KOEI) je zabilježio pad od 8,25%, unatoč vijestima o uspješnoj isporuci opreme za rekonstrukciju TS Posušje u BiH, što uključuje modernizaciju VN i SN postrojenja te implementaciju novog SCADA sustava.
Slovensko dioničko tržište zabilježilo je mjesečni pad indeksa SBITOP od 8,28%. Najveći pritisak na indeks došao je iz osiguravateljskog i energetskog sektora, pri čemu su dionice ZAVAROVALNICA TRIGLAV (-14,08%) i PETROL (-11,97%) predvodile gubitnike. Telekom Slovenije (TLSG) bio je jedno od rijetkih izdanja s pozitivnim predznakom uz rast od 3,74%, popraćen viješću da je PBZ Croatia Osiguranje d.d. prešao prag od 5% vlasništva (trenutačno drži 5,02% dionica). Uz TLSG, rast je ostvario i UNIOR d.d. (+12,00%).
Srpsko dioničko tržište zabilježilo je minimalan pad indeksa BELEX15 od 0,29% tijekom ožujka. Najveći pad zabilježila je dionica FINTEL ENERGIJA (-9,52%), dok je najveći rast ostvarilo JEDINSTVO SEVOJNO (+4,88%). Tržišna aktivnost ostala je na vrlo niskim razinama, a niska likvidnost ponovno je djelovala kao izolator od širih regionalnih rasprodaja, zadržavajući indeks u relativno uskom rasponu kretanja.
Rumunjsko dioničko tržište zabilježilo je umjeren pad indeksa BET od 1,15%. Najveći doprinos otpornosti indeksa dale su dionice u financijskom i energetskom sektoru, prvenstveno BANCA TRANSILVANIA (+3,77%) i OMV PETROM (+3,09%). Istodobno, snažne korekcije zabilježene su u sektoru zdravstva i farmaceutike, gdje je dionica ANTIBIOTICE pala za 14,65%, dok je MED LIFE oslabio za 11,20%. Tržišni fokus investitora u Bukureštu ostao je usmjeren prema energetskoj infrastrukturi kao zaštiti od geopolitičke nestabilnosti.
Obveznička tržišta i tržište novca
ECB je na sastanku u ožujku zadržao ključne kamatne stope nepromijenjenima, uz naglasak na stabilizaciju inflacije na razinu od 2% u srednjoročnom razdoblju. Inflacija je blizu 2% već godinu dana, ali rat na Bliskom istoku povećava cijene energenata, što će privremeno podići razinu stope inflacije iznad cilja. Gospodarstvo eurozone očekuje sporiji rast zbog neizvjesnosti i šokova, s revidiranim projekcijama naniže za tekuću i slijedeću godinu.
FED je na sastanku u ožujku zadržao referentnu kamatnu stopu na razini 3,50%-3,75%, pri čemu je to bila druga uzastopna sjednica bez promjena stope, u skladu s očekivanjima tržišta. U sažetku ekonomskih projekcija revidirana je stopa PCE inflacije za 2026. godinu na 2,7% s prethodnih 2,4%, a procjene predviđaju samo jedno rezanje referentnih kamatnih stopa tijekom godine.
Obvezničko tržište u ožujku obilježila je negativna izvedba. Desetogodišnje američke obveznice bilježe rast prinosa s razine 3,94% na 4,32%, dok istovremeno njemačke desetogodišnje obveznice bilježe rast prinosa s razine 2,64% na 3,00%. Hrvatske desetogodišnje obveznice, također bilježe rast prinosa u tekućem mjesecu s razine 3,23% na 3,67%.
Eurske kamatne stope na domaćem tržištu u ožujku porasle su na dužem kraju krivulje zbog novonastalih očekivanja da će ECB sredinom godine provoditi restriktivnu monetarnu politiku.
U ožujku je održana jedna aukcija tromjesečnih trezorskih zapisa Ministarstva financija. Prinos na tromjesečni trezorski zapis za institucionalne investitore porastao je za 9 baznih bodova na 2,13%, dok je prinos za građane na isti rok ostao nepromijenjen 2,50%. Euro je u odnosu na dolar u ožujku oslabio za 2,24% na razinu 1,1553. U travnju očekujemo blagi porast kamatnih stopa duž cijele eurske krivulje.
