Sklonost fonda riziku povezana je sa strategijom ulaganja Fonda i prihvatljivom razinom rizika koju je društvo za upravljanje odredilo za fond. U svrhu određivanja profila rizičnosti fonda, Društvo koristi četiri razine kojima opisuje profil rizičnosti fonda i to: nizak, umjeren, značajan i visok.
 Profil rizičnosti fonda obuhvaća doprinose pojedinih rizika cjelokupnom profilu rizičnosti Fonda i sklonost fonda pojedinom riziku. Kako bi osiguralo da je izloženost riziku u okviru unaprijed određenog profila rizičnosti fonda, Društvo kroz funkciju upravljanja rizicima prepoznaje, mjeri i upravlja rizicima kojima je fond izložen kako bi osiguralo usklađenost fonda s ograničenjima izloženosti rizicima koja su određena ili propisana za taj fond.
 
Profil rizičnosti Fonda je određen kao nizak.

Rizici povezani s ulaganjima i strukturom Fonda
Ulaganja investitora u udjele u Fondu izložena su djelovanju niza rizika. Općenito, rizik ulaganja na tržištu kapitala je mogućnost ostvarivanja nezadovoljavajućeg prinosa na uložena sredstva, ili pada vrijednosti uloženih sredstava.
 U tablici su prikazani rizici povezani s ulaganjima i strukturom Fonda.




Rizik promjene cijena

Rizik promjene cijena predstavlja rizik od pada tržišne vrijednosti pojedinih financijskih instrumenta u koje je uložena imovina Fonda. Cijene financijskih instrumenta podložne su dnevnim promjenama i pod utjecajem su niza čimbenika, kao što su fundamentalni pokazatelji, sentiment investitora, ekonomski trend na globalnoj razini te ekonomsko i političko okruženje u pojedinim zemljama. Pad cijene pojedinog financijskog instrumenta može dovesti do pada vrijednosti udjela. Rizik promjene cijena izvedenica može biti višestruko uvećan učinkom poluge. S obzirom na sastav portfelja UCITS fonda, odnosno na tehnike upravljanja imovinom UCITS fonda, moguća je viša razina volatilnosti cijene udjela do trenutka dospijeća Fonda kada bi cijena udjela trebala biti u skladu s ciljanim prinosima.
Opisani rizik Društvo nastoji smanjiti diverzifikacijom (razdiobom ulaganja na više različitih financijskih instrumenata).

 

Valutni rizik je rizik pada vrijednosti imovine Fonda uslijed promjene valutnog tečaja. Dio imovine Fonda može biti denominiran u valuti različitoj od valute denominacije Fonda (valute u kojoj se mjeri prinos Fonda) te promjena tečaja u odnosu na valutu Fonda može uzrokovati pad vrijednosti tog dijela imovine.
 Ovaj rizik Društvo namjerava reducirati izborom instrumenata s obzirom na valutu njihove denominacije te primjenjujući tehnike zaštite imovine korištenjem dozvoljenih opcijskih i terminskih poslova, u skladu sa Zakonom.

 

Kamatni rizik je rizik smanjenja vrijednosti dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca u koje je uložena imovina Fonda zbog povećanja prevladavajućih kamatnih stopa na tržištu. Što je preostalo vrijeme do dospijeća dužničkog vrijednosnog papira ili instrumenta tržišta novca veće, odnosno što je kamatna stopa (kupon) koju dužnički vrijednosni papir ili instrument tržišta novca nudi niža, to je utjecaj povećanja kamatnih stopa u pravilu veći. Jačina utjecaja uobičajeno se mjeri modificiranim vremenom trajanja imovine ili modificiranom duracijom: što je modificirana duracija nekog financijskog instrumenta ili portfelja veća, to će utjecaj promjene kamatnih stopa na njegovu vrijednost također biti veći.
Djelovanje rizika promjene kamatnih stopa Društvo namjerava umanjivati upravljanjem duracijom portfelja dužničkih vrijednosnih papira u imovini Fonda.

 

Rizik likvidnosti je rizik da se imovina Fonda neće moći unovčiti odnosno prodati u dovoljno kratkom roku i po odgovarajućoj cijeni; uz ograničen trošak (po cijeni koja ne odstupa značajno od cijene po kojoj se imovina vrednuje) i u dovoljno kratkom vremenskom roku, što može otežati ili u potpunosti onemogućiti otkup udjela iz Fonda.
Ovaj rizik Društvo namjerava reducirati upravljanjem likvidnošću, odnosno vodeći računa da se u Fondu u svakom trenutku nađe dovoljno likvidnih sredstava da bi se podmirile redovite financijske obveze i očekivane isplate kao i u uvjetima simuliranih stres scenarija.
Za ostvarenje investicijske strategije Fonda, Društvo smatra potrebnim držati sredstva u Fondu od njegova osnivanja, pa do prestanka Fonda. Kratkoročno držanje sredstava u Fondu tj. učestalo otkupljivanje udjela, nisu u interesu ulagatelja niti Fonda. U slučaju da ulagatelj odluči zahtijevati otkup udjela te povući sredstva za vrijeme trajanja Fonda, investicijski cilj za tog pojedinog ulagača možda neće biti ostvaren. Pored navedenog, učestalo stjecanje i otkup udjela ulagatelju stvara dodatne troškove koji proizlaze iz neplaniranog obrtaja imovine Fonda. Iznosom izlazne naknade koja je prihod Fonda. Društvo će nastojati odvratiti ulagatelje od učestalog trgovanja udjelima Fonda i prijevremenog povlačenja sredstava iz Fonda (prije dospijeća Fonda). Unatoč tome, zbog mogućnosti povremenih otkupa proizlazi mogući rizik likvidnosti. Iz navedenog razloga, Društvo će redovito ažurirati postupke i mjere za praćenje i upravljanje rizikom likvidnosti.

 

Kreditni rizik je rizik gubitka dijela ili cjelokupne vrijednosti imovine Fonda uložene u dužničke vrijednosne papire, instrumente tržišta novca ili depozite zbog neispunjenja obveze izdavatelja dužničkog vrijednosnog papira ili banke da Fondu isplati pripadajuću kamatu i/ili glavnicu. Nemogućnost izdavatelja ili banke da izvrši odgovarajuća plaćanja za posljedicu može imati kašnjenje u isplati pripadajuće kamate i/ili glavnice što može prouzročiti poteškoće u otkupu udjela Fonda, a u krajnjem slučaju može dovesti i do gubitka dijela ili cjelokupnog iznosa koji je Fond uložio u određeni dužnički vrijednosni papir ili depozit.
Kreditni rizik također uključuje i rizik smanjenja vrijednosti dužničkog vrijednosnog papira zbog smanjenja ocjene kreditne sposobnosti izdavatelja (kreditnog rejtinga). Smanjenje kreditnog rejtinga ukazuje na povećanu vjerojatnost neispunjavanja obveza što u pravilu negativno utječe na vrijednost dužničkog vrijednosnog papira.
 Kreditni rizik Društvo namjerava umanjiti diverzifikacijom ulaganja u vrijednosne papire više različitih izdavatelja i polaganjem depozita u više različitih banaka.

Rizik druge ugovorne strane, kao podvrsta kreditnog rizika, je rizik da druga ugovorna strana u transakciji neće ispuniti svoje ugovorne obaveze (npr. da bankrotira prije konačne namire svih novčanih tokova). Pojavljuje se kod transakcija izvedenicama i transakcija financiranja vrijednosnih papira (repo ugovori, pozajmljivanje vrijednosnih papira, ugovori o prodaji i ponovnoj kupnji te ugovori o kupnji i ponovnoj prodaji). Fond pritom može pretrpjeti gubitke prilikom izvršavanja svojih prava iz takvih ugovora.
Rizik namire je rizik da zaključene transakcije financijskim instrumentima ne budu namirene, odnosno, da se prijenos vlasništva nad financijskim instrumentima ne provede ili dospjela novčana potraživanja ne budu naplaćena u dogovorenim rokovima. Takva situacija može dovesti do smanjene likvidnosti imovine Fonda.
Rizikom druge ugovorne strane i rizikom namire Društvo upravlja sukladno internim politikama u kojima su, između ostalog, propisana ograničenja izloženosti.
 

 

Rizici proizašli iz poreznih i drugih propisa. Regulatorni rizici djelomično se ogledaju u mogućnosti da zakonodavne vlasti promijene porezne i druge propise na način koji će negativno utjecati na profitabilnost ulaganja u Fond. Nadalje, obzirom da je Fond osnovan prema zakonima koji su važeći u Republici Hrvatskoj, ulagatelji iz drugih država trebaju biti svjesni da postoji mogućnost da im hrvatska regulativa ne nudi razinu zaštite koju možda jamči njihova domicilna regulativa, odnosno da njihovo ulaganje u Fond podliježe posebnim poreznim propisima njihove države domicila.

 

Operativni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog neodgovarajućih ili neuspjelih unutarnjih postupaka ili sustava, zbog ljudskog faktora ili zbog vanjskih događaja te zbog neusklađenosti poslovanja sa važećim pravnim propisima. Ljudski faktor odnosi se na mogućnost ljudske pogreške nastale tijekom obavljanja poslovnih procesa, primjerice pogrešaka u ugovaranju i/ili namiri transakcija ili pogrešaka u procesu vrednovanja imovine. Prijevare i krađe odnose se na mogućnost namjernog nezakonitog postupanja.
Društvo operativne rizike umanjuje implementacijom internih politika i procedura, u skladu sa Zakonom.

Rizik koncentracije

Rizik koncentracije nastaje kao posljedica izlaganja znatnog dijela imovine Fonda pojedinoj osobi ili  skupini povezanih osoba odnosno određenom gospodarskom sektoru, državi ili zemljopisnom području, a predstavlja gubitak vrijednosti imovine Fonda zbog negativnog utjecaja specifičnih ekonomskih, tržišnih, političkih ili regulatornih događaja vezanih za pojedinu osobu, skupinu povezanih osoba, gospodarski sektor, državu ili geografsko područje.
Rizik koncentracije prema pojedinoj osobi ili grupi povezanih osoba u većoj je mjeri ograničen pravilima i ograničenjima ulaganja propisanim Zakonom i podzakonskim aktima.

 

Rizik da prilikom obavljanja djelatnosti Društva nastanu situacije u kojima se interesu ulagatelja ili Fonda nadređuje interes nekog drugog subjekta (Društva, drugog klijenta, ulagatelja ili fonda, relevantne osobe, osobe koja je, posredno ili neposredno, povezana s Društvom putem kontrole).
Društvo rizik sukoba interesa umanjuje implementacijom internih politika i procedura, u skladu sa Zakonom, ali i internom regulativom Intesa Sanpaolo Grupe (dalje u tekstu: Grupa i/ili ISP Grupe), kako bi prepoznalo i upravljalo rizikom potencijalnog sukoba interesa, odnosno spriječilo nastanak istoga, te kako bi se zajamčilo, s jedne strane, funkcioniranje određenih aspekata cjelokupnog modela upravljanja sukobim interesa, a s druge strane, kako bi se osiguralo ispravno upravljanje i registracija tokova povlaštenih i povjerljivih informacija, o izdavateljima različitima od Društva, odnosno Grupe, o kojima dobije saznanja tijekom obavljanja aktivnosti i kroz donošenje unutarnjih propisa utvrđenih na razini Grupe, uvijek postupajući u najboljem interesu ulagatelja.
 

Vrste rizika povezanih s ulaganjem imovine UCITS fondova i portfelja kojima Društvo upravlja uključuju i rizike održivosti, tj. okolišne, socijalne ili upravljačke događaje ili uvjete (engl. Environmental, Social and Governance Factors; dalje u tekstu: ESG čimbenike) koji bi, ako do njih dođe, mogli uzrokovati negativan bitan učinak na vrijednost ulaganja. U osnovi riječ je o rizicima bilo kakvog negativnog financijskog utjecaja na vrijednost ulaganja, koji proizlaze iz trenutačnih ili budućih učinaka čimbenika održivosti (ESG čimbenika) na uloženu imovinu. Održivost u području klime i drugih štetnih učinaka povezanih s okolišem, socijalna pitanja i pitanja u vezi sa zaposlenicima, s poštovanjem ljudskih prava, s borbom protiv korupcije i podmićivanja te transparentnost nefinancijskog izvještavanja, primjer su čimbenika održivosti koji mogu imati negativan bitan učinak na vrijednost ulaganja.
Rizik održivosti se prvenstveno manifestira na ulaganja u dionice i obveznice ili instrumente koji u konačnici ulažu u dionice ili obveznice.
 
U skladu s obvezama određenima Uredbom Europskog Parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088, Društvo je utvrdilo posebne metodologije odabira i praćenja financijskih instrumenata usmjerenih na uključivanje rizika održivosti u proces odlučivanja o ulaganjima imovine pod upravljanjem.
 
U osnovi, Društvo uključuje rizike održivosti u svoje odluke o ulaganju koje donosi u ime UCITS fondova i portfelja kojima upravlja, tako što provjerava (engl. Screening) popise izdavatelja ili financijskih instrumenata, u odnosu na koje su ulaganja UCITS fondova i portfelja zabranjena, ograničena ili na drugi način uvjetovana, s ciljem ublažavanja rizika izloženosti izdavateljima koji posluju u sektorima koji se ne smatraju „društveno odgovornim" ili ih karakteriziraju kritična okolišna, socijalna ili društvena pitanja. 
Na taj način, kroz isključivanje, odnosno ograničavanje izdavatelja i financijskih instrumenata iz spektra izdavatelja i financijskih instrumenata u koje će Društvo potencijalno ulagati imovinu pod upravljanjem (eng. Investment universe), odnosno financijskih instrumenata s povećanom ili neprihvatljivom izloženošću rizicima održivosti, Društvo ograničava i smanjuje rizik održivosti.
 
Tako Društvo provodi strategije ublažavanja negativnih utjecaja ulaganja kroz provedbu specifičnih strategija koje uključuju (i) filtriranje i odabir izdavatelja prema čimbenicima održivih i odgovornih ulaganja (engl. Sustainable and Responsible Investments, tzv. SRI) i (ii) čimbenicima okoliša, društva i upravljanja (tzv. ESG čimbenici).
Uzevši u obzir strategiju i ograničenja ulaganja Fonda, vrste imovine u koje je Fondu dozvoljeno ulaganje te uspostavljeni okvir za uključivanje rizika održivosti u proces odlučivanja o ulaganjima imovine pod upravljanjem, Društvo procjenjuje rizik negativnih učinaka rizika održivosti na prinos Fonda niskim.
Kod ulaganja na kojima se temelji ovaj Fond ne uzimaju se u obzir kriteriji Europske unije za okolišno održive gospodarske djelatnosti.
Dodatne informacije o integraciji rizika održivosti u proces donošenja investicijskih odluka Društva dostupni su na mrežnoj stranici https://www.eurizonam.hr/, odjeljak " Informacije za ulagatelje sukladno Uredbi (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga".

Rizik ulaganja u Fond predstavlja mogućnost da prinos od ulaganja bude manji od očekivanog ili negativan, a u krajnjem slučaju predstavlja mogućnost gubitka cjelokupnog ulaganja.
Ulaganje u Fond nije isto što i deponiranje novčanih sredstava na račun kod banke te nije osigurano od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, niti od bilo koje druge institucije ili tijela.
Prinos od ulaganja u Fond ovisi o vrijednosti imovine Fonda koja se, u pravilu, mijenja svaki dan. Razina promjenjivosti (volatilnosti) vrijednosti imovine Fonda posljedica je karakteristika ulaganja Fonda i njegove strukture te rizika povezanih s tim ulaganjima.